Ako Ministarstvo finansija kupuje valutu, onda kurs. Sve po budžetu: kupovina deviza od strane Ministarstva finansija je na osnovu finansijskog plana zemlje. Kupovina deviza

Ministarstvo finansija objavilo je januarski obim kupovine deviza u okviru pravila budžeta. Nabavke će se prvi put obavljati po novoj formuli, njihov obim će premašiti decembarski rekord

Foto: Andrew Harrer / Bloomberg

Ministarstvo finansija planira u januaru izdvojiti 257,1 milijardu rubalja za kupovinu deviza. višak profita od nafte i gasa (prihod od cijena nafte iznad 40 dolara po barelu). Ovo će biti novi rekord u kupovini deviza (u decembru je za ove svrhe izdvojeno 204 milijarde rubalja).

„Operacije će se obavljati od 15. januara do 6. februara 2018. godine, a dnevni obim kupovine deviza iznosiće protivvrednost od 15,1 milijardu rubalja“, navodi se u saopštenju Ministarstva finansija. To je više nego što su analitičari očekivali: na primjer, ekonomisti koje je anketirao Reuters predviđaju da će januarski obim kupovine deviza biti određen na nivou od 242 milijarde rubalja. (srednja prognoza devet stručnjaka).

Obim deviznih transakcija veći od očekivanog povezan je s porastom cijene nafte usred protesta u Iranu, rekla je Natalia Orlova, glavni ekonomist Alfa banke. “Rublja je povratila korelaciju s naftom i prati visoku cijenu nafte. Ne mislim da će kupovine Ministarstva finansija uticati na kurs rublje“, kaže ona.

Najavljeni obim intervencija neće dovesti do slabljenja rublje, smatra Evgenij Nadoršin, glavni ekonomista PF Capitala, da se u januaru može očekivati ​​dalje jačanje ruske valute. “Kurs rublje do kraja mjeseca u velikoj mjeri će zavisiti od novih američkih sankcija. One mogu biti vrlo osjetljive i značajnije uticati na kurs od tekućeg računa, intervencije Ministarstva finansija i svega ostalog”, kaže analitičar.

Prosječna cijena ruske nafte marke Urals u decembru bila je 63,61 dolara po barelu, proizilazi iz podataka Ministarstva finansija. Prosječna godišnja cijena ruske nafte u 2017. iznosila je 53,03 dolara. Svjetske cijene nafte (Brent kotacije) su blizu 70 dolara.

Nova formula

Ministarstvo finansija od februara 2017. godine usmjerava dobit od nafte i gasa za kupovinu deviza, dobijenih zbog viših cijena nafte u odnosu na planiranu. Za rezerve se kupuju dolari, evri i funte sterlinga u omjeru 45:45:10%.

Mjesečni obim nabavke definisan je kao dodatni prihodi od nafte i gasa procijenjeni za tekući mjesec plus odstupanje ostvarenih prihoda od nafte i gasa za prethodni mjesec od predviđenih za isti mjesec. Formula uzima u obzir ne samo cijene nafte, već i prognozu za izvoz energije.

Ministarstvo finansija je u 2017. godini kupovalo devize na osnovu predviđenog kursa rublje uključenog u budžet i cijene nafte u rublji. Šema, koja uzima u obzir predviđeni kurs rublje, dovela je „do određene procikličnosti u obimu transakcija u odnosu na tokove kapitala (povećanje kupovine strane valute uz povećanje priliva kapitala. — RBC)”, rekao je za Reuters zamjenik ministra finansija Vladimir Kolychev. To je, pojašnjavaju RBC-u u Ministarstvu finansija, dovelo do "izobličenja u formiranju kursa".

U resoru je, radi utvrđivanja obima nabavki, Ministarstvo finansija prešlo na njega od 1. januara 2018. godine. Sada obim transakcija zavisi od stvarnog kursa rublje za prethodni mesec (a ne od prognoze, kao ranije). Novi mehanizam eliminiše "izobličenje u određivanju cena kursa povezano sa procikličnošću obima transakcija u odnosu na tokove kapitala", objašnjavaju RBC u Ministarstvu finansija. Odnosno, s povećanjem cijene nafte u dolarima, obim kupovine će se, prema novoj formuli, povećati, a ako padne, smanjit će se, a to neće ovisiti o cijeni rublje. Prethodno, da će prelazak na novu formulu povećati obim kupovine.

Ministarstvo finansija kupilo je devize za 829 milijardi rubalja. (ili 842 milijarde rubalja, uzimajući u obzir revalorizaciju kursa). U 2018. godini akumulirani iznos deviza biće prebačen sa posebnog računa Ministarstva finansija u Fond nacionalnog blagostanja.

Tokom 2018. Ministarstvo finansija za NWF za oko 2 triliona rubalja. dodatni prihodi od nafte i gasa po cenama nafte od 54-55 dolara po barelu, procenio je Siluanov krajem decembra (ovi iznosi će, respektivno, biti prebačeni NWF-u 2019. godine). Sa 60 dolara po barelu, obim kupovine deviza iznosiće 2,8 triliona rubalja.

Ministarstvo finansija smatra da mehanizam kupovine valute smanjuje zavisnost kursa rublje od cijene nafte, što makroekonomske uslove čini predvidljivijim. Kao rezultat kupovina, osjetljivost fluktuacija kursa na deviznom tržištu na dinamiku cijena nafte već je značajno smanjena, što se, prije svega, odrazilo na procjenu rizika ulaganja i smanjenje pripadajućih premija rizika ( premije cijena za rizik držanja ruskih državnih hartija od vrijednosti. — RBC), i drugo, u snižavanju inflatornih očekivanja, dvije ključne komponente cijene dugoročnog kapitala“, rekao je 10. januara ministar finansija Anton Siluanov.

Hoće li to dovesti do slabljenja rublje, kao što se već dogodilo 2015. godine, kada je, kao rezultat deviznih intervencija Centralne banke, rublja u odnosu na dolar pala za skoro 40%, kazali su stručnjaci za sajt.

100 miliona dolara dnevno

Gleb Zadoya, šef odjela za analitiku u ANALYTICS Online:

Ministarstvo finansija danas je počelo da kupuje devize na račun dodatnih prihoda budžeta od prodaje nafte i gasa.

Obim kupovine je deklarisan kao relativno mali. Nešto više od 6 milijardi rubalja dnevno će se slati na devizno tržište. Tako će Ministarstvo finansija dnevno stizati oko 100 miliona dolara valute. Cilj je prilično jednostavan. Tokom protekle dvije godine krize, rezerve akumulirane u debelim 2000-ima su uvelike smanjene. Da ih je država nastavila da troši istim tempom kao i ranije, onda bismo već 2017. izgubili rezervni fond i počeli bismo trošiti fond narodnog blagostanja.

Drugi važan cilj je obuzdavanje jačanja ruske rublje. Ona je prilično snažno ojačala u 2016. zbog rasta cijena nafte. Međutim, njen dalji rast može ugroziti domaće proizvođače. Ruske finansijske vlasti, članovi vlade i najviši menadžeri državnih banaka u posljednje vrijeme više puta su ukazivali na pretjerano jačanje ruske valute.

Za sada je teško reći kako će kupovina deviza uticati na dolar. Očigledno će stav države po ovom pitanju biti jasno označen – „ne treba nam skupa rublja“. Ova pozicija će sama po sebi dati prostora za jačanje dolara u odnosu na rublju.

Istovremeno, obim dnevnih kupovina je relativno mali u poređenju sa ukupnim prometom ruskog deviznog tržišta. Stoga se još uvijek ne isplati čekati neki snažan rast kursa strane valute. Štaviše, Ministarstvo finansija je naglasilo da implementacija ove mjere ne bi trebalo značajno uticati na rublju. Vjerujemo da se tečaj može promijeniti za 2 - 3 rublje. Na to će mnogo više uticati dinamika cena nafte i opšta situacija u ruskoj ekonomiji.

Ipak, jedan plus od svega ovoga očito postoji. Rezerve će se trošiti sporije, a Rusija će moći sa više samopouzdanja da gleda u budućnost. Takođe, poslovanje Ministarstva finansija moći će da smanji zavisnost privrede i kursa od šokova na tržištu nafte.

Jaka rublja - nije potrebna

Alexander Egorov, vodeći analitičar u Grupi kompanija TeleTrade također vjeruje da je malo vjerovatno da će aktivnosti regulatora moći izvršiti značajan pritisak na rublju:

Istovremeno, treba uzeti u obzir da na cijenu rublje utiče i dinamika tržišta nafte, gdje su općenito pozitivni osjećaji o rastu cijene sirovina, kao i geopolitički faktori. , prevladavaju, kaže stručnjak. - Prema izjavi novog potpredsjednika SAD Mikea Pencea, sankcije Rusiji mogu biti ukinute u slučaju uspješne saradnje u borbi protiv ISIS-a (organizacija zabranjena u Rusiji) i ograničavanja globalne nuklearne prijetnje. Tako se za rusku rublju razvijaju povoljne okolnosti u svim pravcima. U bliskoj budućnosti, cijena jednog dolara na lokalnom tržištu bit će u rasponu od 58-60 rubalja po dolaru.

Ne baš optimistična očekivanja od deviznih intervencija Centralne banke Andrey Dirgin, direktor analitičkog odjela Alfa-Forex-a:

Uticaj prvih kupovina dolara od strane Centralne banke i Ministarstva finansija na otvoreno tržište vidljiv je golim okom. Par dolar/rublja se približio 60, dodavši skoro 1% od početka dana. Sasvim je prikladno navesti "početak kraja" ere jake rublje, barem u dogledno vrijeme. Visok kurs naše valute je koristan samo za stanovništvo, jer smanjuje troškove uvoza i putovanja u inostranstvo. Istovremeno, vlada ovaj faktor razmatra na dijametralno suprotan način: što je rublja skuplja, to je manji prihod od prodaje nafte i gasa. Uz deficit budžeta, ovo postaje veoma ozbiljan problem. U takvim uslovima, rast para dolar/rublja na 65 samo je pitanje vremena. A to se može postići do kraja 1. kvartala 2017. godine.

Ministarstvo finansija u februaru je na kupovinu deviza potrošilo 82 milijarde rubalja, proizilaze iz podataka Centralne banke za period od 8. do 28. februara. Kao što su mnogi stručnjaci očekivali, operacije su se odvijale neravnomjerno, obim operacija je bio različit.

Banka Rusije počela je da objavljuje detalje o poslovanju Ministarstva finansija na deviznom tržištu. Dodatne informacije pojavile su se u izvještaju "Faktori formiranja likvidnosti bankarskog sektora".

Očigledno, ova taktika je korištena za smanjenje volatilnosti.

Napominjem, na primjer, 20. februara uopšte nije bilo transakcija, ali je sutradan, 21., kupljeno duplo više valute - za 12,7 milijardi rubalja. 20. februar je bio državni praznik u SAD, i kao rezultat toga, tržišna aktivnost je bila niska, a operacije Ministarstva finansija mogle bi dovesti do ozbiljnih fluktuacija.

U valutnom smislu, obim transakcija se procjenjuje na oko 1,3 milijarde dolara Učesnici na tržištu napominju da poslovanje Ministarstva finansija nije imalo vidljiv uticaj na tržište, za 2,5 rubalja.

Inače, u martu bi se situacija na deviznom tržištu mogla značajno promijeniti. U svakom slučaju, na kurs će uticati i drugi faktori, kao što su vrhunac otplate spoljnog duga, kao i smanjenje platnog bilansa.

Na rublju će tradicionalno uticati i cijene nafte. I iako je tržište nafte još mirno, u svakom trenutku cijene mogu porasti ili dolje - sve će ovisiti o tome koji faktor prevlada: smanjenje proizvodnje u zemljama OPEC-a ili povećanje aktivnosti škriljaca u Sjedinjenim Državama.

Dok oba ova faktora balansiraju jedan drugog.

U SAD-u proizvodnja nastavlja rasti. Tokom sedmice dnevna proizvodnja porasla je za 31 hiljadu barela i iznosila je 9 miliona 32 hiljade barela.

Pa, rezerve nafte u Sjedinjenim Državama rastu već osmu sedmicu zaredom, ažurirajući još jedan rekord - 520 miliona barela.

Inače, uoči željenog kursa rublje još jednom su se oglasili u Ministarstvu industrije i trgovine. Posebno je zamjenik ministra industrije i trgovine Ruske Federacije Vasilij Osmakov rekao da je vlada već odlučila o optimalnom kursu rublje.

Istovremeno, list Vedomosti se poziva na još jedno istraživanje - Institut za ekonomsku politiku (IEP), sprovedeno krajem februara. Dakle, prema ovoj anketi, industrijalci će biti zadovoljni kursom od 54,5 rubalja, jer je udeo uvozne komponente u proizvodnji veliki i nije je bilo moguće zameniti domaćom, što znači da je korisno imaju prilično jaku nacionalnu valutu.


U Rusiji je počela planirana devalvacija nacionalne valute
Banka Rusije je od februara, na predlog Ministarstva finansija, započela veliku kupovinu deviza na domaćem tržištu. Svrha ovih intervencija je, kako proizilazi iz curenja podataka Ministarstva finansija, snižavanje rublje za 10 posto kako bi se popravile rupe u saveznom budžetu. Za sada nema panike na berzama i mjenjačnicama. Ali činjenica ostaje: najavljena je planirana devalvacija. Stoga je moguće da je valutna pompa stvar bliske budućnosti, jer akcije Centralne banke mogu baciti dolar sa sadašnjih 60 na 70 rubalja.
Vest da Ministarstvo finansija namerava da sapliće domaću rublju i smanji njenu sadašnju vrednost za jednu desetinu, uzburkala je i finansijsko tržište i umove stanovništva. Kako to? Upravo smo postigli stabilan kurs nacionalne valute - i vraćamo se nazad. A dolar, koji je pao na 60 rubalja, prema planu Ministarstva finansija, trebao bi ponovo porasti na 65-66. Možda je vrijeme da otrčimo u mjenjačnice?

Za sada nema uzbuđenja u blizini izmjenjivača. Obični Rusi ne žure da jurišaju u banke i prebacuju svoju štednju iz rublje u valutu. „MK“ je pitao blagajnike u nekoliko kreditnih organizacija u Moskvi i Podmoskovlju (državnih i komercijalnih): da li su imali više klijenata koji se oslobađaju ruskih novčanica? Zaposleni u banci su odgovorili da nisu primetili ništa neobično: 1. februara, u prvoj polovini dana, došlo je samo nekoliko ljudi da menjaju valutu - ne više nego ostalim danima, i to sa malim iznosima. Što se tiče stopa objavljenih na semaforu ovih banaka, one također nisu zadivile maštu. Kupovina i prodaja dolara uklapa se u raspon od 60,7/62,8 rubalja, eura - 64,5/67 rubalja.

Centralna banka, sa svoje strane, takođe nije donela zabunu: sutradan je zvanični kurs "američkog" porastao za 28 kopejki, "evropskog" - za 75 kopejki, što, u principu, ne prelazi granice uobičajena volatilnost.

Atmosfera na berzanskim tržištima takođe je bila prilično mirna. Prema riječima zamjenice šefa analitičkog odjela Alpari Natalije Milchakove, sudeći po dinamici trgovanja, Centralna banka nije ušla na berzu prvog dana februara.

Ali stručnjaci smatraju da ne treba žuriti sa zaključcima. Ministarstvo finansija, koje je nadležno za izvršenje budžeta, smatra da je rublja po stopi od 60 za dolar prejaka. Očekuje se da će deficit trezora ove godine biti 2,8 biliona rubalja. Pošto više od polovine budžetskih prihoda čine devizni prihodi, onda, po logici zvaničnika, jačanje ruske valute za samo jednu rublju „ispere“ milijarde iz trezora.

Stoga će Centralna banka svakako otkupiti valutu, iako će se, naravno, truditi da to učini što je moguće pažljivije. “Centralna banka čeka povoljan kurs. Najvjerovatnije će ući na tržište kada dolar padne ispod 60 rubalja. Obim kupovine valute biće od 1-3 milijarde dolara mesečno. S tim u vezi, vrijedi se pripremiti za impresivnije skokove kursa dolara i eura nego sada. Kupovina deviza u takvim količinama omogućit će da dolar poraste na 70 rubalja, što je čak i više od letvice kojoj teži Ministarstvo finansija“, napominje Milčakova.

Postoji još jedan faktor koji utiče na rublju - privatni investitori. Intervencija Centralne banke biće signal za ostale učesnike na tržištu. Prisustvo Banke Rusije na berzi će podići dolar. Banke i drugi igrači na berzi pomno će pratiti kursnu razliku i u svakoj prilici početi da kupuju dolare, što će se negativno odraziti i na rublju.

Međutim, postoje i druge opcije za razvoj događaja. Na primjer, ako Donald Trump ispuni svoja obećanja i ukine ili barem ublaži sankcije našoj zemlji. To će biti pozitivan podsticaj za rublju, čiji će kurs ojačati. Brojne američke finansijske institucije predviđaju povećanje vrijednosti ruske nacionalne valute za istih "svetih" 10% u ovom scenariju. Ministarstvo finansija se 2016. godine kladilo na dolar kako bi uštedilo novac u rezervnom fondu u ovoj valuti (navodno pouzdanijoj) i izgubilo - njen obim je pao više od tri puta: sa 50 na 16 milijardi dolara. ponavlja, onda pokušaji Ministarstva finansija da smanji budžetski deficit rizikuju da budu uzaludni.

A šta bi obični Rusi trebali učiniti u trenutnoj situaciji? Nema razloga za paniku ni po pitanju rublje ni dolara. Ima smisla kupovati dolare na duže vrijeme - šest mjeseci ili godinu dana. Ali raditi ovo uz male fluktuacije i svaki dan je previše rizično. Niko ne zna tačno kada će Centralna banka izaći na berzu. Moguće je da kada regulator, u postupku intervencija, smatra da je kurs dolara previsok i odluči da to ugrožava postizanje ciljane inflacije od 4%, može početi da se oslobađa valute. Tada će privatni investitori koji su teško zarađene rublje zamijenili američkim novcem neminovno izgubiti.

“Sada je naše vlasti teško razumjeti. Oni žele da rublja bude jeftina, a inflacija niska, ali je to gotovo nemoguće kombinovati”, zaključuje Milčakova.

Moskva. 7. februara. sajt - Ministarstvo finansija Ruske Federacije počinje da kupuje devize na tržištu na račun dodatnih prihoda budžeta za naftu i gas.

Banka Rusije će u interesu Ministarstva finansija od 7. februara do 6. marta kupovati devize u iznosu od 6,281 milijarde rubalja dnevno tokom 18 radnih dana, proizilazi iz rasporeda kupovine objavljenog na sajtu Federalnog trezora.

Ukupno, Ministarstvo finansija je u februaru procijenilo dodatne prihode od nafte i gasa saveznog budžeta, koji se mogu usmjeriti na kupovinu deviza, na 113,1 milijardu rubalja.

Ministarstvo je ranije, 25. januara, najavilo da će od februara početi sa obavljanjem poslova kupovine i prodaje deviza na domaćem tržištu uz učešće Banke Rusije „kako bi se povećala stabilnost i predvidljivost domaćih ekonomskih uslova i smanjiti uticaj nestabilnih uslova na tržištu energije na rusku ekonomiju i javne finansije".

Obim mjesečnih transakcija zavisi od visine prihoda budžeta za naftu i gas. Deviza će se kupovati sve dok stvarna cijena nafte Urals prelazi 40 dolara po barelu, a ako padne ispod ovog nivoa, poslovi prodaje valute će se vršiti u visini manjka prihoda od nafte i gasa.

Poslovi će se odvijati u skladu sa Rezolucijom iz 2013. godine „O provođenju poslova upravljanja saldama na jedinstvenom računu federalnog budžeta u smislu kupovine (prodaje) deviza“ u skladu sa kojom se posebno vrši otkup valute za rezervni fond izvršena je 2014. godine. Dakle, stečena valuta mora biti stavljena na bankovne račune Federalnog trezora u stranim valutama otvorene kod Centralne banke, a kamata se obračunava na stanja plasirane strane valute.

Prilikom procene mesečnih prihoda od nafte i gasa, Ministarstvo finansija uzima u obzir kotacije nafte Urals za period za koji se obračunava stopa MET (mesec koji prethodi mesecu obračuna, u ovom slučaju mesec obračuna je februar) i izvozne carine kurs (od 15. dana u mesecu koji prethodi izveštajnom mesecu do 14. dana u izveštajnom mesecu), kurs rublje za izveštajni mesec i očekivani kurs rublje u obračunskom mesecu. Takođe uzima u obzir procjenu izvozne cijene plina, prognozu cijena plina na domaćem tržištu prema osnovnom scenariju društveno-ekonomskog razvoja, prognozu (prema osnovnom scenariju društveno-ekonomskog razvoja Rusije) nafte i obim proizvodnje gasa, obim i struktura izvoza nafte, gasa i naftnih derivata.

Ranije je Ministarstvo finansija procijenilo dodatne prihode od nafte i gasa u 2017. po cijeni od 50 dolara po barelu na 1 trilion rubalja, na 55 dolara po barelu - na 1,4 triliona rubalja. Vlada Ruske Federacije odlučila je da ne povećava rashode budžeta za iznos ovih dodatnih prihoda, dijelom ih usmjeravajući na finansiranje već odobrenih rashoda i na kupovinu deviza na tržištu. Kao rezultat toga, Ministarstvo finansija očekuje smanjenje korišćenja rezervnog fonda za finansiranje budžetskog deficita u 2017. godini, dok ruski ministar finansija Anton Siluanov nije isključio popunu fonda u drugoj polovini godine ako se situacija povoljno. Budžetski deficit Ruske Federacije za 2017. planiran je od 3,2% BDP-a po cijeni od 40 dolara po barelu, dok je za njegovo finansiranje planirano izdvojiti 1,8 biliona rubalja iz Rezervnog fonda i NWF-a.